Zaštita informacionih tehnologija

Bez autora
Jun 15 2014

Za dve decenije tradicionalni kriminal zameniće kiber - kriminal. Da bi se zaštitili, rešenje se nalazi u usvajanju nacionalne strategije zaštite kiber prostora. Internet u svetu koristi oko tri milijarde ljudi, što je 47 odsto ukupne populacije. Sa brojem korisnika raste i kriminal, pa je situacija već postala upozoravajuća, zastrašujuća i alarmantna, jer samo polovina informacija ima zaštitu. Najrazvijenije zemlje najviše i koriste internet. Tako je kiber prostor postao i legitiman izvor moći. Već sad pljačke banaka zamenjuju kiber pljačke. Postoji i novo kiber oružje, a hakerski alat za njega kupi se samo za 50 evra. Samo u 2011. godini štete od kiber kriminala bile su 3,4 milijarde dolara. Ovaj kriminal brzo se razvija i širi, pa ga moramo dočekati spremni kako bi ga sveli na najmanju moguću meru.

Zaštita informacionih tehnologijaZa dve decenije tradicionalni kriminal zameniće kiber - kriminal. Da bi se zaštitili, rešenje se nalazi u usvajanju nacionalne strategije zaštite kiber prostora.

Internet u svetu koristi oko tri milijarde ljudi, što je 47 odsto ukupne populacije. Sa brojem korisnika raste i kriminal, pa je situacija već postala upozoravajuća, zastrašujuća i alarmantna, jer samo polovina informacija ima zaštitu, istakao je dr Slobodan Petrović, u uvodnom izlaganju na naučno-stručnom savetovanju ZITEH '14 – “Zloupotrebe informacionih tehnologija i zaštita”, koje su organizovali Udruženje sudskih veštaka za informacione tehnologije u saradnji sa Privrednom komorom Srbije (PKS), Privrednom komorom Beograda i Univerzitetom Singidunum.

Kako se navodi u saopštenju PKS, najrazvijenije zemlje najviše i koriste internet. Tako je kiber prostor postao i legitiman izvor moći. Već sad pljačke banaka zamenjuju kiber pljačke. Postoji i novo kiber oružje, a hakerski alat za njega kupi se samo za 50 evra. Samo u 2011. godini štete od kiber kriminala bile su 3,4 milijarde dolara. Ovaj kriminal brzo se razvija i širi, pa ga moramo dočekati spremni kako bi ga sveli na najmanju moguću meru.
U porastu je i broj zlonamernih programa, nelegalne trgovine sa kojom raste i siva ekonomija. Već 2020. godine na internetu imaćemo oko 32 milijarde raznih uređaja, a samo polovina informacija na njima biće zaštićena. Kada je reč o zaštiti sajber – prostora, od celovite, sveobuhvatne i pouzdane zaštite nema ništa ukoliko se problem ne podigne na najviši nacionalni nivo. Ovo utoliko pre jer zaštita podrazumeva i preventivu i represiju, a reč je o problemu čije rešavanje se ne može improvizovati, jer posledice mogu biti ozbiljne', rekao je Petrović.

U svetu se godišnje opere 1.300 milijardi dolara prljavog novca, ukazao je dr Dragan Đurđević, govoreći o  temi “Uloga forenzične revizije i sprečavanje pranja novca u Srbiji”. I mi u Srbiji moramo da vodimo stalnu borbu protiv pranja novca, a cilj je da se taj kapital uvede u legalne tokove. Značajnu ulogu u tome ima i informaciona tehnologija.

Borba protiv visokotehnološkog kriminala treba da se unapredi, uz adekvatne izmene zakonskih rešenja, kao i implementaciju operativnog odgovora što podrazumeva mobilno odeljenje stručnih službi koji u svakom trenutku mogu da reaguju ako se pojavi problem, stoji u saopštenju PKS.

Cilj savetovanja bio je razmena znanja o načinima i mogućnostima prepoznavanja, sprečavanja, dokazivanja, veštačenja i sankcionisanja zloupotreba u informaciono-komunikacionim tehnologijama, dodaje se u saopštenju.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik